Preskoči na sadržaj

Ilijada

Homer

Od Ahilejeva sloma živaca i durenja u šatoru, preko obiteljske sapunice na Olimpu i Parisova kukavičluka, pa sve do Hektorove tragične sudbine i Prijamovih suza — Ilijada nije samo priča o ratu, nego o egu, osveti, gubitku i onome što nas čini ljudima.

Čiju stranu zauzeti u ovom ratu?
Ilijada

O knjizi

Homerova Ilijada otvara se u desetoj godini opsade Troje, i to općom dramom jer je Ahilej doživio slom živaca zbog Agamemnona. Sve je počelo otmicom Hriseide, a kad je morao vratiti svoju robinju, Agamemnon iz čistog ega otima Ahilejevu Briseidu. Uvrijeđeni Ahilej odlazi duriti se u kamp, zove mamu Tetidu u pomoć i žali se da sredi preko Zeusa pobjedu Trojanaca — samo da Grci shvate koliko im zapravo fali.

Ispred zidina Troje vlada potpuni kaos: Paris u opasnom naletu kukavičluka bježi iz dvoboja s Menelajem (i to u oblaku pijeska koji mu pošalje Afrodita), dok se na Olimpu bogovi svađaju kao u obiteljskoj sapunici. Između svih tih dvoličnih i toksičnih likova, imamo jedinu pravu emotivnu scenu — Hektorov dirljivi oproštaj od žene Andromahe i malog sina. Prvih osam pjevanja završava općim pokoljem, uplitanjem bogova na sve strane i klimavim primirjem.

Pratite podcast za saznati više o ovoj antičkoj drami!

O autoru

Homer je najpoznatiji i najtajanstveniji pjesnik antičke Grčke, kojem se pripisuje autorstvo nad dvama temeljnim epovima zapadne književnosti — Ilijadi i Odiseji. Prema predaji, živio je u 8. stoljeću prije Krista na području Jonije (današnja obala Turske) i bio je slijepi pjevač (aoid) koji je svoje epove kazivao usmenim putem. Iako je u povijesti književnosti poznat pod nazivom "homersko pitanje" problem je li Homer uopće postojao kao jedna osoba ili je riječ o skupu usmenih pjevača, njegova djela ostaju nezaobilazan temelj europske kulture, epike i mitologije.

Epizode

Dobrodošli u novu epizodu! Danas analiziramo pozadinu i prvih osam pjevanja Homerove Ilijade — od jabuke razdora, bračnih razmirica na Olimpu, pa sve do spletki i neugodnih obiteljskih dinamika između bogova I smrtnika.

Zašto je Paris ispao najveći kukavica antičke povijesti, je li Ahilej bio samo mamin sin s mat-crnim lađama i kako u cijelu priču ulazi Erik Bana (odnosno Hektor)?

Saznajte u našem pregledu grčke mitologije!

U ovoj epizodi opet se vraćamo antičkim junacima i pričama iz Ilijade — ali na naš jedinstven način! Raspravljamo o tome kako je to kad je Ahilej gladan i ljut ("hangry"), zašto sjedi na zidiću i odbija borbu, te kako Agamemnon šalje ekipu s ponudama koje se ne odbijaju.

Prisjećamo se Homerovih krvavih detalja, ali i pričamo o emocionalnim ratnicima, machizmu, paškome siru i skradinskome rižotu.

Zatvaramo s malo dubljim razmišljanjem o poštovanju i tome vrijedi li danas uopće čovjekova riječ.

Može li se antičko kovanje bogova usporediti s visokom modom? U novoj epizodi podcasta analiziramo završnicu Homerove "Ilijade" — od Hefestovih detaljnih opisa štita i Ahilejevih srebrnih kopčica, sve do krvavih sukoba i božanskog egocentrizma.

Razbijamo predrasude o klasičnoj književnosti, komentiramo Hektora, tražimo ljudskost u Ahilejevu bijesu te se pitamo je li Afrodita zapravo jedini lik dostojan poštovanja.

Jesmo li išta naučile o vlastitoj potrebi za kontrolom i je li na redu Dostojevski?

Saznajte u epizodi! ✨